U načinu grijanja, visoko koncentrirana struja zraka ispušta se velikom brzinom iz distributera te se javlja negativna razlika tlaka oko stupca zraka. Zbog toga se okolni zrak kreće od stropnog područja i, u manjoj mjeri, od gornjih polica prema struji zraka. Kako se dubina prodiranja povećava, struja zraka se usporava, okolni negativni tlak se smanjuje i inducira se okolni zrak. Tok zatim doseže donje police.

Kako bi protok učinkovito prošao do sljedećih polica, između poda i polica treba ostaviti razmak od 0.2 do 0.3 metra. Poboljšana distribucija zraka omogućuje optimizaciju protoka do tri prolaza s nizom zračnih prolaza. (Pogledajte sliku ispod o protoku zraka kroz prolaze.)

Redovi polica ograničavaju rotacijski simetričan tok torzijskih distributera zraka. Prednje strane redova polica djeluju kao zidovi što se tiče protoka zraka, uzrokujući stvaranje mlaznica u zidu. One imaju širi domet od otvorenih mlaznica i veću visinu ugradnje nego što je slučaj s distribucijom slobodnog protoka. Ovo povećanje može biti do 1.5 m.

One se, na primjer, odnose na skladištenje hrane ili farmaceutskih proizvoda i obično su ispod 25 stupnjeva Celzijusa. U slučaju izravne primjene na gornjim policama, temperatura dovodnog zraka u načinu grijanja ne smije prijeći gornju granicu temperature. To omogućuje samo mali temperaturni raspon i, zauzvrat, niski toplinski učin, što znači da je za održavanje temperature potrebno instalirati relativno velik broj ventilacijskih jedinica.

Ovdje dolaze na scenu torzijski distributeri zraka koji povećavaju temperaturni raspon i toplinski učin. U načinu grijanja, strujanje zraka jako je koncentrirano i nema potrebe za dovodom zraka izravno na gornje police. Zbog toga se dovodni zrak može upuhati na temperaturi oko tri Kelvina (K) višoj od potrebne gornje granične temperature. Potrebni toplinski učin tada se može postići s manje jedinica, što smanjuje početno ulaganje i tekuće operativne troškove – i, naravno, dobra je vijest za okoliš.

Tijekom ljetnih mjeseci, postavljena ograničenja temperature mogu se održavati korištenjem recirkulacijskih ili vanjskih zračnih jedinica. Vanjski se zrak može koristiti za izravno i/ili neizravno hlađenje. Automatsko upravljanje sustavom toplo se preporučuje kako bi se striktno pridržavali ovih temperaturnih ograničenja.

Ako se moraju pridržavati donje i gornje granice temperature, tada je okomiti temperaturni gradijent ključan. Ako se npr. roba mora skladištiti na temperaturi između 18 i 21 stupnja Celzijusa (3 K), visina hale ne smije biti veća od 12 m s nagibom od 0.25 K/m.

Ako se u hali koriste dizelski viličari, obvezujući su dodatni tehnički propisi za svaku zemlju. Kako bi se izbjeglo prekoračenje dopuštenih koncentracija onečišćujućih tvari, potrebno je prema potrebi prilagoditi protok dovodnog zraka.

Moderni električni viličari napajaju se litij-ionskim baterijama. Tijekom punjenja ne oslobađa se vodik, što ih stavlja u prednost u odnosu na standardne olovne baterije. To također znači da njihove stanice za punjenje ne moraju biti u skladu s ATEX Direktivom za zaštitu od eksplozije i prevenciju te da nije potrebno poduzimati dodatne mjere ventilacije. Ako se koriste transportni sustavi s policama, potrebno je uzeti u obzir toplinu koju sustavi oslobađaju pri izračunu rashladnog opterećenja.

Ako želite saznati više o različitim vrstama dizalica topline koje su dostupne, obratite se Hovalovom regionalnom voditelju prodaje (Area menadžeru) koji će s Vama razgovarati o odgovarajućim opcijama.